Osam udova joge

Drevni mudrac Patanjali složio je djelo Yoga Sutre u kojima je definirao jogu kao „suzbijanje aktivnosti uma“. U njima je, također, predstavio pristup od osam udova kojima se postiže dobrobit i pročišćenje tijela, uma i duha.

Taj pristup, poznat i kao Ashtanga Yoga, ne prolazi se korak po korak, nego je višedimenzionalan, svih osam udova se prakticira simultano.

OSAM UDOVA JOGE

  1. Yama – pet načela odnosa prema okolini
    • Ahimsa – nenasilje u djelovanju, govoru i mislima
    • Satyam – istinitost u namjeri, uspostavljenost u višoj istini
    • Asteya – uzdržavanje od fizičke i mentalne krađe, uzdržavanje od želje za stvarima koje pripadaju drugima
    • Bramacharya – neprestani boravak u božanskoj svijesti
    • Aparigraha – uzdržavanje od prikupljanja nepotrebnih stvari.
  2. Niyama – pet načela odnosa prema sebi
    • Shaucha – čistoća tijela i uma
    • Santosha – zadovoljstvo i sreća
    • Tapas – suzdržavanje i samo-disciplina
    • Swadhyaya – proučavanje Sebstva i boravak u Sebstvu
    • Ishwarapranidhana – poštovanje i predavanje Božanskom.
  3. Asana – joga položaji.
  4. Pranayama – pravilno reguliranje životne energije (prana) određenim tehnikama disanja.
  5. Pratayahara – povlačenje pažnje unutra.
  6. Dharana – jednousmjereni fokus.
  7. Dhayana – meditacija.
  8. Samadhi – spajanje sa Sebstvom, stanje vrhunske svijesti koje se ne može opisati riječima

Naš je um neprestano angažiran u mentalnim aktivnostima, većinu vremena nesvjesno. Što više imamo aktivnosti bez svjesnosti, to zamagljeniji u biva. S povećanjem svjesnosti, um biva mirnijim. Mirni um razabire čisto i biva slobodnim od strahova i briga.

Znanje i disciplina joge su goleme i duboke. Njezine dobrobiti za tijelo i za um su dobro dokumentirane i u proteklih stotinu godina. Odnos joge i duha možemo samo iskusiti, ne možemo ga riječima opisati. Kroz jogu, umirivanjem aktivnosti uma, možemo iskusiti našu pravu prirodu, naš duh. On se iskusi kroz tišinu koja dolazi umirenjem uma, kroz povećanu razinu energije koja dolazi iz nas samih, te iz ničim izazvanom srećom i ničim potaktnutim zadovoljstvom koji su naša prava priroda.

I.P.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *